Epiduralna analgezija
EPIDURALNA ANALGEZIJA
tehnika regionalne anestezije kojom je moguće anestezirati samo dio tijela.
Veoma je popularna i korisna u porodništvu jer vrlo uspješno otklanja bolove koji nastaju zbog trudova. Od 1950 nakon otkrića savitljivih katetera koji se uvode u epiduralni prostor u slabinskoj regiji postala je najpopularnija i najefikasnija metoda otklanjanja porođajne boli do današnjeg dana. Od lijekova koriste se lokalni anestetici u veoma niskim koncentracijama ( lidocain, marcain ) i narkotici. Ovi lijekovi blokiraju živce koji prenose bolne podražaje iz tijela i grlića maternice u stražnji dio leđne moždine i mozak, a rezultat je:
> minimalna blokada mišića
> rodilja je budna i u potpunosti sudjeluje u porodu
> minimalni utjecaj na novorođenče
Prije postavljanja katetera anesteziolog uzima podatke o prijašnjim bolestima i eventualnim zaprekama za epiduralnu anesteziju. Nakon toga slijedi fizikalni pregled s posebnim osvrtom na slabinsko područje kralježnice. Rodilja se informira o prednostima, nedostacima i komplikacijama epiduralne anestezije. Postavljanju katetera prethodi uspostavljanje venskog puta i davanje infuzije.
IZVOĐENJE
Rodilja se postavi u sijedeći položaj ili položaj na boku. Koža slabinske regije se sterilno pripremi. Tankom iglicom ubrizga se mala količina anestetika u potkožno tkivo pa je uvođenje epiduralne igle, koja je većeg promjera, u potpunosti bezbolno. Posebnom tehnikom gubitka otpora identificira se epiduralni prostor koji se nalazi 3-4 cm udaljen od kože. Nakon toga slijedi postavljanje katetera kroz otvor igle, a igla se izvlači. Kateter se učvrsti za kožu, slijedi testiranje položaja katetera i davanje lijekova. Tijekom ovog perioda potrebna je potpuna suradnja rodilje. Analgezija se postiže davanjem lijekova putem katetera u višekratnim dozama ili kontinuirano, sve do završetka poroda.
Indikacija za epiduralnu analgeziju može biti medicinska ili želja rodilje. Od medicinskih indikacija najčešća je distocija (nepravilni i neefikasni trudovi), rodilje koje boluju od srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti ili plućnih bolesti, zatim veoma mlade i nekooperabilne rodilje.
Kontraindikacije za epiduralnu analgeziju su odbijanje rodilje, infekcija na mjestu postavljanja katetera, sepsa i ozbiljni poremećaji grušanja krvi. Relativne kontraindikacije su operacije na kralježnici, neurološke bolesti i teške srčane bolesti.
KOMPLIKACIJE
Epiduralna analgezija može usporiti porod. Ima utjecaj na trajanje prvog porođajnog doba, ali usporava drugo porođajno doba, doba izgona. U slučajevima kad rodilja nije u stanju aktivno tiskati koristi se vakuum ili forceps za dovršenje poroda. To naročito ovisi o dozi danog analgetika.
Komplikacije epiduralne anestezije su bol na mjestu uboda, nedostatna analgezija, hipotenzija, punkcija dure, a ozbiljne komplikacije kao što su epiduralni hematom i visoki spinalni blok su veoma rijetke.
Uz dobru epiduralnu analgeziju vjerojatnije je da ćete imati normalan porod, a ne probleme u porodu. Ovisno o dozi i koncentraciji lijekova koji se koriste, prvo porođajno doba produžava se maksimalno za 5% vremena, dok se trajanje drugog porođajnog doba može produžiti za 25 %. Upotrebom niskih koncentracija lokalnih anestetika ne povećava se postotak dovršenja poroda Carskim rezom, ali se može povećati dovršenje poroda uz pomoć vakuuma ili forcepsa.
ZAKLJUČAK
Epiduralna analgezija je sigurna metoda za otklanjanje porođajne boli u rukama vještog i iskusnog anesteziologa. Najveća dobrobit analgezije tijekom poroda je u otklanjanju porođajne boli. Od svih danas dostupnih tehnika najefikasnije otklanja stresni odgovor na bol što dovodi do veće stabilnosti krvožilnog sustava, poboljšanja protoka krvi između posteljice i fetusa. Kod visokorizičnih trudnica i ugroženih fetusa bolji je konačni ishod majke i novorođenčeta.
