Archive for year: 2018

Klub trudnica i roditelja Split  uz potporu Ministarstva zdravstva i Grada Splita  tradicionalno obilježava tjedan dojenja u razdoblju od 01.10.2018.-07.10.2018.

03.10.2018. u 10:00 organizirano je gostovanje u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split- središnjica  učenika prvih razreda Osnovne škole Ravne njive uz prikazivanje kazališne predstave“ Tko su Bljaksoni ili zašto treba dobro jesti ?“ Kazališta Prijatelj iz Zagreba

Sudjelovanje 92 učenika Osnovne škole Ravne njive je imalo za cilj promociju zdrave prehrane i prevencije pretilosti , ali osvještavanja važnosti ranog čitanja i ostvarivanja bliskosti s prostorom odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića koju su učenici  posjetili  nakon odgledane kazališne predstave.

 04.10.2017. s početkom u 18:30 h u Gradskoj knjižnici Marka Marulića –Split u sklopu Obilježavanja tjedna dojenja organizirana je  proslava 14 godina rada i djelovanja udruge na području perinatalne , postnatalne skrbi , odgoja i roditeljstva .

Tom prilikom su  kroz druženje , uz pjesmu ženske klape Ventula  podijeljene nagrada u različitim kategorijama .

• NAGRADU ZA NAJDUŽE DOJENJE dobila je MILORANKA GVERIĆ koja svoje dijete doji već 37 mjeseca
• NAGRADU ZA NAJKRAČI POROD zaslužilo je čak sedam majki koje su rodile svoju djecu u samo sat vremena IVANA JURIĆ ,IZABELA TRUTANIĆ MARTINIĆ, KATJA ČAGALJ ,KSENIJA VALENTIĆ DUVNJAK, SANDRA MILOŠ ,BOŽELA VULEVIĆ,   JELENA PUNDA
• NAGRADU NAJHRABRIJEM TATI- PETAR DUVNJAK uz nominaciju supruge Kandidiram supruga (Petar Duvnjak) jer je hrabro vozio osobni automobil dok sam ja rađala dijete na prednjem sjedalu. Rodila sam dok smo skretali na semaforu kod rodilišta. Kad smo došli ispred rodilišta suprug je brzo pozvao liječničko osoblje koje je u autu prerezalo pupčanu vrpcu. Udaljenost od stana do bolnice je cca 2 km tako da je i sam porod bio ekspresan, svega pola sata od prvog truda do rođenja. Suprug mi je bio velika pomoć i podrška jer smo bili sami u automobilu i nismo imali ničiju pomoć.
• NAGRADU ZA NAJDUŽI POROD – EDITA BISTROVIĆ ( 24 sata )

 Nominirati možete u kategoriji

• – NAGRADA ZA POTPORU DOJILJAMA-stručnu osoba koja je po vama najviše napravila za promociju dojenja i bila najbolja potpora i pomoć u rješavanju problema na koje nailaze majke u našoj županij
  – NAGRADA “SRCE SPLITSKE RAĐAONICE”-stručna osoba koju ste upoznali tijekom i nakon poroda u rađaonici , a smatrate kako je zbog velike količine empatije i nježnosti zaslužio /la da bude nominirana
  Vaše nominacije možete uputiti na našu mail adresu info@klubtrudnica-split.hr
  pri tom navodeći slijedeće podatke
  ime i prezime nominirane osobe i kratki opis razloga nominacije .
  Vaše nominacije primati ćemo do zaključno 20.09.2014. nakon čega će se sastati komisija koja će procijeniti i odabrati nagrađene o čemu ćemo vas informirati. NAGRADA  ZA POTPORU DOJILJAMA-stručnu osoba koja je najviše napravila za promociju dojenja i bila najbolja potpora i pomoć u rješavanju problema na koje nailaze majke u našoj županiji – Anita Modrić uz tekst  nominaciju  predana , brižna i puna znanja . Svaka čast patronaži na ovakvoj sestri .
• NAGRADA “SRCE SPLITSKE RAĐAONICE“-stručna osoba koju su majke upoznale tijekom i nakon poroda u rađaonici , a smatraju kako je zbog velike količine empatije i nježnosti zaslužio /la da bude nominirana – Gorana Najev uz tekst nominacije: „Ma nema se tu šta reći to trebate doživjeti , primalja Gorana je jednostavno predivna žena , voli svoj posao, voli svoje pacijente , razumi da nas boli , razumi da se bojimo , žena ima znanje , a što je navažnije ima emapatiju .“

06.10.2017. od 10-12h u Marmontovoj ulici biti će postavljen informativni štand u cilju promocije dojenja i osvještavanja javnosti o važnosti potpore zajednice dojenju.

Danas obilježavamo Međunarodni dan obitelji. Zajedno s  Udrugom roditelja „Korak po korak“ predstavljamo vam rezultate istraživanja o uspostavi bolje ravnoteže između posla i obitelji. Istraživanje je provedeno u okviru projekta BRZO (Bolja Ravnoteža za Zaposlene Obitelji) koji se provodi uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u cilju sustavnije provedbe aktivnosti usmjerenih na poticanje uspostave ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja. Istraživanje je obuhvatilo fokus-grupe s roditeljima i poslodavcima s područja Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, kao i anketna ispitivanja u kojima je sudjelovalo 772 roditelja iz cijele Hrvatske.

Cilj je istraživanja bio dobiti uvid u izazove s kojima se susreću zaposleni roditelji, ali i njihovi poslodavci u uspostavljanju dobre ravnoteže između radnog i obiteljskog života. Krajnje je vrijeme da se na objema razinama osvijesti da je takva ravnoteža ne samo značajan doprinos društvu u cjelini, već i dvostruko dobitna situacija i za roditelje i poslodavce. Zadovoljni zaposlenici, koji su ujedno i roditelji, mogu svoje potencijale ostvarivati tek kad ne moraju birati između posla i obitelji. Istovremeno, podjela brige o djetetu između roditelja doprinosi rodnoj ravnopravnosti te osnaživanju zaposlenih majki na tržištu rada.

U istraživanju provedenom među roditeljima pokazalo se da čak 95,7 posto njih smatra da je ravnoteža između posla i obitelji važna, što i ne čudi kad se uzme u obzir da više od četvrtine ispitanih roditelja tjedno radi između 40 i 60 sati. Najveći broj ispitanih roditelja s djecom provodi nekoliko sati dnevno (39 posto roditelja provodi 2 do 3 sata, a 33,2 posto provede 3 do 5 sati), dok 11,8 posto roditelja djeci posvećuje manje od sat vremena tijekom dana. U brizi o djeci većina roditelja, njih 64,9 posto, oslanja se na pomoć baka i djedova, a 60,9 posto vodi djecu u vrtić. Da ravnoteža između posla i obitelji ovisi o senzibilitetu poslodavaca smatra 66,1 posto roditelja, 76,3 posto smatra da bi se ona lakše uspostavljala kad bi poslodavci poštivali Zakon o radu, dok je 74,9 posto roditelja uvjereno da uspostavu ravnoteže otežava stalna dostupnost putem mobitela i e-maila. U konačnici, čak 79,8 posto ispitanika smatra da mladi danas planiraju obitelj ovisno o radnom statusu.

S druge strane, poslodavci također smatraju kako je uspostava ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života važna, prepoznajući činjenicu da osoba koja nije zadovoljna privatnim životom ili je u brigama zbog obiteljskog života ne može biti uspješna u poslu. Ne može biti fokusirana ni zadovoljna, obavljat će posao reda radi i mnogo će griješiti, što onda utječe na cjelokupnu učinkovitost rada kolektiva. Istaknuta je prednost modernih tehnologija koje olakšavaju rad od kuće i brzu komunikaciju, no istovremeno dovode do opterećenosti  zaposlenika i ometaju uspostavu ravnoteže. Poslodavci su upozorili i kako su mjere za uspostavu ravnoteže u nekim djelatnostima, poput sezonskog rada u turizmu, gotovo neizvedive, a pokazalo se i da veći poslodavci imaju formalne mjere za uspostavu ravnoteže, dok manji koriste neformalne u dogovoru sa zaposlenicima. Obiteljski status zaposlenika uglavnom ne djeluje na odluku o zapošljavanju pojedinca, ali je u manjim poduzećima prisutan strah zbog promjene obiteljskih situacija zaposlenika koji se može odraziti na poslovni dio. Nastavno na to, manji poslodavci priznaju da imaju poteškoća pri organizaciji posla u trenutku kad zaposlenice odlaze na rodilljni dopust. Poslodavci su istaknuli i kako je nužna institucionalna podrška na lokalnoj razini, poput bolje organizacije rada dječjih vrtića usklađenog s potrebama zaposlenih roditelja, rada škole u jednoj smjeni te osiguravanja produženih i cjelodnevnih boravaka u školi. Naglasili su i da je za uspostavu ravnoteže između posla i obitelji potreban i minimum propisa, a na samo senzibilitet poslodavca, te da je to potrebno formalizirati i staviti na papir, koja su prava radnika, a koja poslodavca, što se i kako može te definirati na koji način. Svakako bi se išlo na fleksibilnost kod odlazaka i odlazaka na posao – bitno je da se posao odradi, a ne da se ispuni satnica.

I roditelji i poslodavci istaknuli su prilikom ispitivanja fleksibilno radno vrijeme na prvom mjestu ljestvice pogodnosti koje bi doprinijele uspostavi ravnoteže između radnog i obiteljskog života. Roditelji priželjkuju i mogućnost rada na nepuno radno vrijeme te rada od kuće, dvosmjenski i duži rad dječjih vrtića, uvođenje produženog boravka u školama, uspostavu dodatnih servisa za čuvanje djece ili korištenje dodatnih aktivnosti za djecu, kao i ravnopravnu raspodjelu kućanskih obveza i brige o djeci između roditelja. Poslodavci su važnima prepoznali mogućnost otvaranja dječjih vrtića za djecu zaposlenika, uvođenje slobodnih dana za rođendane te na prve dane škole i vrtića, kao i mogućnost obavljanja liječničkih pregleda tijekom radnog vremena.