> ZAŠTO DOJITI?
a.) Prednosti dojenja za dijete
> prvo mlijeko kolostrum, nazvano i “prvo cjepivo”, od neprocjenjivog je značaja u prvim satima i danima po porodu
> manja mogućnost sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS)
> dojenčad je manje izložena infekcijama dišnih putova i upalama uha
> manja učestalost infekcija mokraćnih putova
> manji rizik od bolesti i alergija
> brži oporavak od bolesti
> prevencija dijabetesa
> zaštita od karijesa
> djeca koja su dojena samostalno reguliraju unos potrebnih kalorija
> manja opasnost od pretilosti u kasnijoj dobi
> veći IQ
> psihološka povezanost majke i djeteta
> praktično “upakirana” i sterilna hrana u svako doba dostupna dojenčetu
b.) Prednosti dojenja za majku
> dojenjem se stvara veza između majke i djeteta
> “majčin hormon” prolaktin omogućava da se majka bolje i lakše
> nosi s novonastalom situacijom
> maternica se brže vraća u veličinu prije trudnoće
> bolja kontrola tjelesne težine kod majke
> dojenje omogućava bolji razmak između dviju trudnoća
> manja učestalost karcinoma dojke, maternice i jajnika
> besplatno je
> PROMJENE U TIJELU MAJKE TIJEKOM TRUDNOĆE I DOJENJA
Trudnoća
Uz izostanak menstruacije povećana osjetljivost grudī prvi je i najčešći znak trudnoće. Grudi postaju veće, bradavice osjetljivije na dodir, areola (područje oko bradavice) postaje tamnija. Žlijezde lojnice u areoli počinju lučiti ulje koje će tijekom dojenja imati ulogu zaštite bradavica, stoga poseban tretman grudī tijekom trudnoće nije potreban!
U šestom tjednu trudnoće pod utjecajem hormona u tijelu žene dolazi do rasta tkiva u grudima: mliječnih žlijezda – alveola i kanala koji će prenositi mlijeko. Već u šesnaestom tjednu trudnoće tijelo je sposobno proizvoditi mlijeko i tako se priroda pobrinula da i ranije rođena djeca imaju hranu. Dojenje je prirodan proces reguliran s dva “hormona dojenja”: prolaktinom koji djeluje na stvaranje mlijeka i oksitocinom koji djeluje na mliječne kanaliće stišću se i omogućavaju otpuštanje mlijeka. Veličina grudī pri tome ne igra nikakvu ulogu! Rađanjem placente (posteljice) u tijelu snižava se razina progesterona (hormona trudnoće), a raste razina prolaktina. Od tog trenutka dopustite Vašemu djetetu da svojim sisanjem samo regulira količinu mlijeka koja će se stvarati za njega!
Stvaranje mlijeka
Tijekom dojenja dijete sišući svojim usnicama podražuje živce u bradavici i areoli koji šalju poruku hipofizi (žlijezdi u mozgu) da stvara hormon prolaktin. Na početku dojenja djetetu će biti dostupno tzv. prednje mlijeko koje prvenstveno služi utaženju žeđi. Ovo mlijeko je vodenasto i siromašno masnoćama. Dok podoj traje, u tijelu majke oslobađa se oksitocin koji djeluje na mliječne kanaliće stišću se i omogućavaju djetetu da dođe do preostale količine mlijeka. Zbog ovog djelovanja oksitocina ne preporučuje se trljanje bradavica u trudnoći budući da bi to moglo dovesti do kontrakcija u maternici pa i do prijevremenog poroda. Mlijeko do kojeg dijete dolazi u ovoj drugoj fazi dojenja je tzv. zadnje mlijeko, bogato je masnoćama a dijete opskrbljuje potrebnim kalorijama i energijom.
Refleks otpuštanja mlijeka (let down refleks)
Tijekom podoja majka može osjetiti spontano curenje mlijeka i iz druge dojke. Ova pojava poznata je pod nazivom refleks otpuštanja mlijeka (let down refleks). Zahvaljujući ovomu refleksu, mlijeko se iz dojke doslovno slijeva u djetetova usta. Za to je “zaslužan” hormon oksitocin. Ukoliko je majka pod stresom, uplašena, bolesna ili na bilo koji način uznemirena, adrenalin (hormon koji ubrzava metabolizam i povećava protok krvi kroz mišiće) može blokirati oksitocin pa dolazi do zatajenja let down refleksa i dijete ostaje uskraćeno za potrebnu količinu mlijeka.
> OD ČEGA SE SASTOJI MAJČINO MLIJEKO
Majčino mlijeko savršeno je prilagođeno potrebama djeteta. Kako svojim sastavom, tako i količinom.
> 1.Voda. Prvo mlijeko koje dijete pije je vodenasto i služi djetetu da utaži žeđ, ali također sadrži i hranjive tvari. Majka koja isključivo doji svoje dijete u prvih šest mjeseci njegova života, ne treba čak ni u toplijim danima dodavati vodu dojenčetu jer je mlijeko potpuno prilagođeno i godišnjem dobu.
> 2.Bjelančevine. Majčino mlijeko uglavnom sadrži mliječnu bjelančevinu laktalbumin i stoga je lakše probavljivo od kravljeg mlijeka koje sadrži kazein, teže probavljivu bjelančevinu. Stoga se i želudac djeteta koje doji brže prazni pa takva djeca jedu češće (ponekad i svakih pola sata). Laktalbumin dijete može u potpunosti iskoristiti. Djeca koja doje stoga i ne moraju imati stolicu nakon šestog tjedna života i po čitavih 10 dana.
> 3.Masnoće. Potrebne su djetetu za izgradnju živčanih stanica. Za razliku od kravljeg mlijeka, majčino mlijeko sadrži manje nezasićenih masnih kiselina. S obzirom na povoljan utjecaj koji ovaj faktor ima na probavni sustav djeteta, proizvođači nadomjestaka za majčino mlijeko, unatoč svom trudu, ne mogu na umjetan način proizvesti sastav masnih kiselina majčinog mlijeka.
> 4.Ugljikohidrati. Mliječni šećer nalazimo i u majčinom i u kravljem mlijeku, ali ono što ih razlikuje jest prisutnost bifidusa, ugljikohidrata koji ne postoji u kravljem mlijeku. Bifidus je preduvjet za nastanak visoko vrijedne bakterije Laktobacilusa bifidusa, “dobre” crijevne bakterije koja sprečava razvoj drugih bakterija koje izazivaju razne bolesti. Dojena djeca stoga puno manje pate od crijevnih i želučanih infekcija.
> 5.Minerali. U adaptiranom mlijeku znatno je smanjen udio minerala, ali ih ipak ima više nego u majčinom mlijeku. Stoga je i potrebno dodavati tekućinu djeci koja su hranjena na bočicu za razliku od isključivo dojene djece.
> 6.Vitamini i željezo. Majčino mlijeko sadrži i do deset puta više A, C i E vitamina negoli kravlje. Zalihe vitamina A, D, E i K stvaraju se još tijekom trudnoće. Prema istraživanjima koje je provela La leche liga, djeca koja su isključivo dojena ne pate od rahitisa ukoliko su se majke ispravno hranile. Ipak, i danas postoje preporuke za dodavanjem vitamina D, a sve ovisno o izlaganju djeteta sunčevoj svjetlosti jer dijete na taj način može samo stvarati taj vitamin. Majčino mlijeko sadrži i laktoferin koji omogućava apsorpciju željeza. U drugom dojenačkom dobu (od šestog mjeseca starosti) djetetu zbog rasta prestaju biti dovoljne zalihe željeza koje je dobilo od majke u vrijeme trudnoće, a može ga nadomjestiti uvođenjem krute hrane.
> 7.Imuna antitijela – imunoglobulini koja se tijekom dojenja “slažu” u sluznici dojenačkih crijeva i oblažu je štiteći je od bakterija. Dodavanjem vode ili bilo kojeg drugog napitka tijekom dojenja u prvih šest mjeseci života djeteta, ispiremo taj zaštitni sloj. Ovi imunoglobulini također se ne mogu proizvesti umjetnim putem.
> 8.Zaštita od alergija – majčino mlijeko predstavlja preventivu i od alergija, sve raširenijeg problema s kojim se ljudsko društvo susreće. Jedan od najvećih alergena koji izaziva kolike (grčeve) u dojenačkoj dobi upravo je kravlje mlijeko, tj. bjelančevine koje ono sadrži. Sva dojenčad, osobito ona kojoj su u obitelji prisutne alergije, trebaju imati mogućnost sisanja u prvim satima po porodu i tako dobiti kolostrum. Kolostrum ili “prvo cjepivo” je mlijeko koje je dostupno dojenčetu u prvim danima po porodu. Ovisno o ritmu hranjenja i učestalosti podoja, kolostrum prelazi u prijelazno mlijeko, a ovo opet u zrelo mlijeko.
> PRIPREMANJE MAJKE ZA DOJENJE
Dva najvažnija faktora za uspješno dojenje, uz čvrstu odluku majke da doji, su:
> 1. Prvi podoj unutar 30 minuta nakon poroda
> 2. Ispravan položaj.
Tijekom trudnoće i dojenja ne preporučuje se prati bradavice sapunom ili nekim drugim sredstvom kako ne bismo ispirali zaštitni sloj koji proizvode žlijezde na bradavici. Grudi je dovoljno ponekad oprati vodom. Ukoliko imate uvučene bradavice, one ne bi trebale biti prepreka uspješnom dojenju jer dijete siše dojku a ne bradavicu (kada otvori usta, dijete mora uhvatiti i bradavicu i veći dio areole).
Nije dokazano da je mazanje bradavice ili areole u trudnoći korisno za kasnije dojenje. Trljanje bradavica u trudnoći je čak i opasno zbog djelovanja oksitocina. Od svega rečenog najvažniji su:
> položaj dojenja,
> psihološka pripremljenost i educiranost majke,
> podrška okoline, posebno u prvim tjednima.
Najčešći uzrok problema koji možete imati dok dojite Vašu bebu jest nepravilan položaj. Takav položaj uzrokuje ragade (ranice na bradavicama). Majka zbog boli u grudima, nelagode i straha uzrokovanih upravo nepravilnim položajem, nije opuštena te tako nesvjesno utječe na dijete. Dijete neučinkovito siše, naprežući se ono nepravilno hvata bradavicu i u takvoj situaciji nije u mogućnosti doći do svog raspoloživog mlijeka. To mlijeko ostaje u dojci i nastaje zastoj mlijeka, a ponekad i upala.
Da bi dijete pravilno uhvatilo dojku, potrebno je sačekati da jako zine i tako ustima obuhvati bradavicu i dio areole. Donja usna djeteta je izbačena prema vani te se može vidjeti i jezik djeteta. Dijete će tada tiho i ritmično sisati, a ponekad će mu se osim vilice i obraza micati i uši.
Ukoliko se tijekom podoja čuju zvukovi, poput coktanja, ne pokušavajte izvući dojku jer će to izazvati rane na bradavicama! Umjesto toga stavite mali prst u kut djetetovih usta i dijete će samo pustiti dojku. Pričekajte da ponovno jako zine i ponudite mu dojku. Ono što svaka dojilja mora savladati jest ispravan položaj u kojem će dojiti svoje dijete! Važno je zauzeti onaj položaj koji je najudobniji i za majku i za dijete. Pri tom majka može koristiti jastuke kako bi njoj i djetetu bilo što udobnije (znak opuštenosti majčina su mekana ramena i vrat).
> KOJI SE PROBLEMI MOGU JAVITI TIJEKOM DOJENJA?
Dijete:
> dojenče plače;
> pohlepno dojenče;
> pospano dojenče;
> refleks sisanja je preslab;
> žutica;
> soor ili mliječac;
> štrajk.
Majka:
> mislite da imate premalo mlijeka;
> bolne bradavice;
> zastoj mlijeka- dojke su se upalile;
> uvučene ili ravne bradavice.
Ono što je zajedničko većini ovih problema je to da se manje-više svi mogu riješit upravo dojenjem i to pravilnim položajem.
> KAKO ZNATI DA JE DIJETE DOVOLJNO POJELO?
Ipak, postoje pokazatelji učinkovitog sisanja:
> u prosjeku dijete mora sisati najmanje 8 puta dnevno;
> dijete mora imati 6 do 8 mokrih pelena na dan (mokra pelena je pelena u koju ste izlili količinu vode koja stane u žlicu od juhe);
> dijete mora imati 3 do 4 stolice dnevno (promjera 2,5 cm) i to do 6 tjedana starosti (nakon tog vremena dojenčad ne mora imati stolicu i do 10 dana);
> koža dojenčeta je ružičasta, lijepo zategnuta;
> dijete je zainteresirano, sluša glas svojih roditelja, okreće se za zvukovima;
> dojenče ima snažan i energičan plač.
> MALI TRIKOVI
Nakon što je dijete sisalo, a i dalje plače, podignite ga da podrigne i dajte mu opet istu dojku kako bi došlo do masnog, kalorijama bogatog mlijeka. Istu dojku dajte novorođenčetu koje traži ponovo jesti unutar 2 do 3 sata. Tako ćemo biti sigurni da je dojku potpuno ispraznilo. Ako i dalje plače, ponudite mu i drugu dojku.
Nemojte se brinuti ako dijete ne podrigne, neki su jednostavno mali „ljenivci“ pa će im trebati više vremena ili neće uopće podrignuti već bljucnuti.
Ukoliko su Vam dojke i nakon podoja napete, preporučuje se izdojiti ručno tek toliko da popusti ta napetost. Nije dobro izdajati se do kraja jer svome tijelu šaljete poruku da stvara još veću količinu mlijeka. Pustite da dijete svojim sisanjem samo odredi količinu mlijeka koja će se stvarati!
I na kraju: ne brinite! Ponekad je potrebno i dva mjeseca da se odnos ponude i potražnje uspostave te da se Vi i Vaše dijete “uhodate”.
> KADA PRESTATI SA DOJENJEM?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje:
>Isključivo dojenje do šestog mjeseca djetetova života;
>Trajanje dojenja do druge godine djetetova života.
Ako je dijete starije od 12 mjeseci, nema strogog pravila kada prestati s dojenjem.
S dojenjem treba prestati kada to odgovara majci i djetetu.
Ukoliko je dijete starije od 12 mjeseci, a majka je odlučila prestati s dojenjem, ne preporučuje se primjenjivati „stare metode“ poput:
>stavljanja papra, paprike, senfa na bradavicu;
>odvajanja majke i djeteta.
Umjesto toga možete:
>skrenuti pozornost djeteta s dojke;
>promijeniti rutinu;
>odgoditi dojenje;
>primijeniti taktiku „ne nudi-ne odbij“!
S dojenjem ne bi trebalo prestati kada se djetetu događaju veće promjene u životu (bolest, cijepljenje, rođenje brata ili sestre, odlazak majke na posao, odlazak djeteta u jaslice ili vrtić…). Ukoliko ste otpočeli s odvikavanjem, obratite pažnju na dijete. Svakako odgodite prestanak s dojenjem ako vam se učini da dijete mijenja svoje ponašanje (plač, nesigurnost, strah od odvojenosti od majke).
“Copyright © 2006. MENTOR d.o.o. Split Sva prava pridržana”
