Vježbanje u trudnoći

Žene današnje generacije su nadišle nekadašnju zabludu o trudnoći kao vremenu mirovanja, jer zdrava i uredna trudnoća nije bolest već prirodna faza u životu žene, a redovita tjelesna aktivnost u svim fazama života, pa tako i u trudnoći donosi brojne zdravstvene dobrobiti.
Znanstvene studije provedene na ženama koje su vježbale tijekom trudnoće pokazale su minimalne rizike i značajne dobrobiti u vidu smanjene pojave gestacijskog dijabetesa, dovršenja poroda carskim rezom i korištenjem instrumentalnih zahvata, kao i skraćeno vrijeme oporavka nakon poroda. Tjelesna aktivnost se pokazala korisnom i u prevenciji depresivnih poremećaja žena u postporođajnom razdoblju.
Žene često vježbanjem u trudnoći žele zadržati fizičku kondiciju i oblik tijela, no neke promjene u rutini vježbanja, razini kondicije i obliku tijela su neminovne zbog normalnih anatomskih i fizioloških promjena tijela u trudnoći i potreba fetusa.
Sve žene kojima je vježbanje i tjelesna aktivnost sastavni dio svakodnevnog života, naročito profesionalne i rekreativne sportašice mogu s većinom tjelesnih aktivnosti nastaviti i u trudnoći, no vježbanje pod vodstvom educiranih fizioterapeuta omogućit će im zadržavanje najveće moguće razine fizičke kondicije koja je ujedno i sigurna za trudnoću. To će im omogućiti i relativno brz povratak uobičajenom intenzitetu tjelesnih aktivnosti nakon poroda. Ipak treba naglasiti kako bi u trudnoći trebalo izbjeći kontaktne sportove, ronjenje kao i sve aktivnosti s povećanim mogućnostima pada ili abdominalne traume.
Često se žene koje inače ne vježbanju također uključuju u programe vježbanja u trudnoći jer je ovo faza života kada su žene općenito spremnije usvajati zdravije životne navike zbog dobrobiti budućeg djeteta. Kod njih je stručnim vođenjem moguće čak postići umjeren i postepen napredak u fizičkoj kondiciji u odnosu na status prije trudnoće.
Stručno programirano vježbanje u trudnoći ne sadrži samo vježbe usmjerene na bolje „podnošenje„ trudnoće i poroda i one za održanje adekvatnog nivoa kardiorespiratorne kondicije, već i vježbe za izgradnju mišićnih skupina koje će biti dodatno opterećene majčinskim aktivnostima. Stoga će žena koja je vježbala u trudnoći kroz dobro izbalansiran program biti fizički spremnija na zahtjeve koje joj donosi uloga majke i u njoj će moći uživati bez bolnih stanja kao što su bolna leđa, mišićni zamor i sl.
Prije početka vježbanja potrebna je temeljita ginekološka klinička procjena individualnih rizika trudnoće kako bi se spriječilo da ostanu neprepoznati medicinski razlozi za izbjegavanje dodatnih tjelesnih aktivnosti.
Žene s medicinskim ili opstetričkim komplikacijama mogu vježbati samo po individualiziranom programu koji se prilagođava na dnevnoj bazi njihovoj kliničkoj slici uz redoviti nadzor od strane stručnjaka koji nadziru status trudnoće.
Znakovi upozorenja za prestanak vježbanja u trudnoći koje bi svaka trudnica trebala znati su: vaginalno krvarenje, bol u trbuhu, redovite bolne kontrakcije, curenje plodne vode, zadihanost prije napora, vrtoglavica, glavobolja, bol u prsima, mišićna slabost koja utječe na ravnotežu, bol ili oticanje potkoljenica.
Vježbe treba izvoditi u temperaturno neutralnom prostoru, uz redovitu hidrataciju, na podlozi koja nije pogodna za proklizavanje, u odjeći koja ne ograničava kretanje i u sportskoj obući koja dodatno štiti od ozljeda i pada.